Sirijski predsjednik Ahmad al-Šara govorio je o ulozi Rusije tokom ključnih bitaka oslobođenja koje su dovele do pada režima Bašara al-Assada, ističući da su odnosi Damaska i Moskve uvijek bili oblikovani zajedničkim interesima i historijskim vezama, a ne ličnostima ili trenutnim okolnostima.
Al-Šara je otkrio da su pregovori sa Rusijom počeli kada su se opozicione snage predvođene Tahriru-Šamom probile u grad Hama, što je dovelo do međusobnih obaveza koje su pozitivno uticale na tok borbi. Naglasio je da, kada je oslobođena Hama, Rusi su u Homsu namjerno ograničili direktno učešće, čak zaustavivši zračne napade, što je bila posljedica dogovora o smanjenju njihove uloge.
Predsjednik Al-Šara je otkrio da su snage kojima je tada zapovjedao imale priliku da gađaju rusku bazu Hmeimim, ali se od toga odustalo kako sukob ne bi prerastao u otvorenu konfrontaciju sa Moskvom.
Prema njegovim riječima, Rusija svoju poziciju u Siriji nikada nije vezivala za ličnost vođe režima, već za dugoročne strateške interese i historijske odnose sa Sirijom.
Nakon oslobađanja Halepa, uspostavljeni su direktni kanali komunikacije sa Moskvom. Postignuto je prihvatanje da ruski interesi u Siriji ostaju, ali pod novim uslovima i okvirima saradnje koje će Rusima predstaviti nova sirijska administracija.
Iran i regionalna ravnoteža
Al-Šara je istakao da je gubitak Sirije za Iran, poslije 8. decembra, predstavljao njegov najveći poraz u regionu. Dodao je da određene seperatističke frakcije i dalje pokušavaju destabilizirati zemlju. Također je naglasio da se prilikom razgovora o Iranu uvijek mora imati na umu i uloga Rusije, koja je direktno uključena u Damask i regionalne samite.
Sirijska vanjska politika, kako kaže, od početka nastoji da se vodi principom smirenosti i izbjegavanja konflikta, čak i sa državama koje su ranije bile neprijateljski nastrojene.
Rusija je globalna sila koja sa Sirijom održava odnose još od 1946. godine. Ti odnosi, koji obuhvataju energetsku, prehrambenu i odbrambenu saradnju, predstavljaju naslijeđene realnosti kojim treba mudro upravljati, a ne narušavati naglim potezima, tvrdi Al-Šara.
U uslovima međunarodnih sankcija, al-Šara je naglasio da stabilni odnosi sa Moskvom predstavljaju stratešku nužnost, posebno zbog ruskog uticaja u Savjetu bezbjednosti UN-a i njene globalne moći.
Izraelsko iznenađenje i obavještajni neuspjeh
Al-Šara je izjavio da je Izrael bio iznenađen padom prethodnog režima u Siriji, što je ocijenio kao ozbiljan propust izraelskih obavještajnih službi.
Prema njegovim riječima, pojedine izraelske politike pokazale su žaljenje zbog pada režima, jer je Izraelu odgovaralo da Sirija ostane poprište sukoba sa Iranom.
Sirija je, kazao je, zatražila od Ujedinjenih nacija i snaga UNDOF da se vrate na svoje ranije položaje. On je istakao da je tzv. Plava linija na jugu Sirije propala, a da je Izrael preuzeo njeno mjesto.
Predsjednik je naglasio da se Izrael nakon oslobođenja Damaska vratio stanju indirektnog rata protiv Sirije, iako je Damask dosljedno poštovao sporazum o razdvajanju snaga potpisan 1974. godine.
Al-Šara je otkrio da su u toku pregovori sa Izraelom kako bi se obnovila primjena sporazuma iz 1974. godine, te podvukao da se moraju vratiti granice Sirije onakve kakve su bile prije operacija oslobođenja.
Levant24h/Ummet Press
Objavi komentar